Risultati di ricerca
17 ott 2023 · Draža Mihailović dobio spomenik i muzej u Beogradu. BEOGRAD - Generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću danas je otkriven spomenik i otvoren muzej u Bregalničkoj ulici u Beogradu, na mestu porodične kuće u kojoj je Mihailović živeo od 1931. godine do početka Drugog svetskog rata. Na svečanosti je govorio akademik, pesnik i književnik ...
Május 15-én megérkezett az első amerikai katonai misszió Draža Mihailović főhadiszállására (a britek 1941 óta voltak jelen). Mivel a csetnikek már nem is rejtegették a kollaborációt, november 28-án a szövetségesek végül úgy döntöttek, hogy megtagadják Mihailović és csetnikjei további támogatását. A szövetségesek ...
17 lug 2023 · Na današnji dan, 17. jula 1946. godine, u Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu. Mesto gde je likvidiran i poptom pokopan i dalje su misterija i pored silnih napora i apela bivšoj Službi državne bezbednosti, BIA da otvore arhive i otkriju mesto gde počiva Mihailović.
29 mar 2012 · Serbia’s Higher Court has delayed a ruling on the legality of the execution in 1946 of Draza Mihailovic, the wartime leader of the royalist Chetnik movement. The issue has provoked an outcry ...
Dragoljub "Draža" Mihailović (April 1893-07/17/1946) was a Yugoslav Serb general during World War II. He was the leader of the Chetnik Detachments of the Yugoslav Army (Chetniks), a royalist and nationalist movement and gurellia force established following the German invasion of Yugoslavia in 1941. He engaged in guerilla warfare alongside ...
Dragoljub "Draža" Mihailović (Serbian Cyrillic: Драгољуб "Дража" Михаиловић; also known as "Uncle Draža"; 27 April 1893 – 17 July 1946) was a Yugoslav Serb general during World War II. A staunch royalist, he retreated to the mountains near Belgrade when the Germans overran Yugoslavia in April 1941 and there he organized bands of guerrillas known as the Chetnik ...
17 ott 2023 · Draža Mihailović, komandant Kraljevske vojske u otadžbini, osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Nemačkom, nakon čega je streljan. U maju 2015. godine rehabilitovao ga je Viši sud u Beogradu.
